Struktura kose i dlake

Dlaka je izgrađena od proteina, koji se naziva keratin, i aminokiselina, a 25% njenog sastava je voda. Od strukture dlake možemo saznati šta je potrebno kosi da bi bila svilenkasto meka i sjajna.

Dlaka kose je pretežno sastavljena od belančevine keratina te predstavlja skup mrtvih stanica koje nastaju kao proizvod folikula kose. Od istog proteina načinjeni su i naši nokti sa spoljašnjeg sloja kože.

Dlaka kose je cilindričnog oblika, a sastoji se od 3 sloja, iznutra prema spolja: medula, korteks i kutikula. Međustanični cement zajedno s kutikulom čini zaštitni omot kose.

  • Medula – stanice bez jezgra i slabe pigmentacije. Prisutne su samo kod zdrave i jake kose.
  • Korteks – srednji sloj ili srce vlakna, sastoji se od spoja visoko organizovanih stanica, bogatih proteinima među kojima je keratin. Zaslužan je za čvrstoću, boju i teksturu kose.
  • Kutikula – spoljašnji sloj, čine je ljuskice koje su međusobno čvrsto povezane međustaničnim cementom, a ima funkciju barijere. Te su ljuskice prozirne, bogate proteinima te služe kao zaštita korteksa.
  • Međustanični cement – spoj lipida i proteina. Lipidi se sastoje od sterola, masnih kiselina i ceramida.

 

Folikul kose se opisuje kao ulegnuće epiderme (lat. epidermis) tj. površinskog sloja kože u dermu (lat. dermis), koji se nalazi ispod epiderme. Proksimalni deo folikula ima proširenje u obliku luka, koji se naziva bulba, a koji je šupalj na svojoj bazi te obuhvata dermalnu papilu. Kroz dermalnu papilu protiče krv iz koje se crpe hranjive stvari i kiseonik neophodni za rast i razvoj kose. Dermalna papila takođe sadrži androgene prijemnike kojima se pripisuje bitna uloga kod pojave hormonski/genetski ćelavosti. Sam folikul ima dva sloja, dermalni sloj (fibrozno tkivo) i epitelni sloj. U svaki folikul, na dermalnom sloju umeću se mišići podizači dlaka. Ovi sitni mišići imaju funkciju podizanja dlaka, a uz to pomažu izlučivanju loja iz žlezda lojnica.

Folikul kose se opisuje kao ulegnuće epiderme (lat. epidermis) tj. površinskog sloja kože u dermu (lat. dermis), koji se nalazi ispod epiderme. Proksimalni deo folikula ima proširenje u obliku luka, koji se naziva bulba, a koji je šupalj na svojoj bazi te obuhvata dermalnu papilu. Kroz dermalnu papilu protiče krv iz koje se crpe hranjive stvari i kiseonik neophodni za rast i razvoj kose. Dermalna papila takođe sadrži androgene prijemnike kojima se pripisuje bitna uloga kod pojave hormonski/genetski ćelavosti. Sam folikul ima dva sloja, dermalni sloj (fibrozno tkivo) i epitelni sloj. U svaki folikul, na dermalnom sloju umeću se mišići podizači dlaka. Ovi sitni mišići imaju funkciju podizanja dlaka, a uz to pomažu izlučivanju loja iz žlezda lojnica.

Životni ciklus folikula kose

Rast folikula kose je ponavljajući ciklus. Možemo ga podeliti na tri faze:

  • Anagen – faza rasta
  • Katagen – faza tranzicije
  • Telogen – faza mirovanja i opadanja

Svaka dlaka prolazi kroz navedeni ciklus nezavisno o susednoj dlaci.

Anagena faza

Predstavlja period rasta kose kada se folikularne stanice umnožavaju i keratiniziraju. To traje otprilike 2-6 godina. Smatra se da se u datom trenutku oko 85% vlasi nalazi u anagenoj fazi. Jedna dlaka može narasti oko 12 cm za godinu dana, a kroz svoj životni vek retko koja dlaka može narasti duža od 1 m.

Katagena ili involutivna faza

Završetkom faze rasta, folikul kose involuira i migrira bliže površini kože, što traje od 1-2 nedelje. U tom periodu donji deo folikul kose se odvaja od dermalne papile te se skuplja na 1/6 svoje normalne dužine.

Telogena faza

Nakon što se dermalna papila odvojila od folikula kose sledi period mirovanja koji traje približno 5-6 nedelja. U to vreme mirovanja kosa ne ispada već ostaje pričvršćena za folikul sve dok je nova dlaka ne izraste. Smatra se da se oko 10-15% vlasi u datom trenutku nalazi u telogenoj fazi.

Završetkom telogene faze započinje ponovo anagena faza. Dermalna papila i donji deo folikula se spajaju te se počinju formirati nove vlasi koje će izgurati stare. Upravo iz tog razloga kada koristimo preparate za rast kose, najprije uočavamo ispadanje kose (što može delovati zbunjujuće), a što je zapravo znak da je počela rasti nova kosa.

Prosečno, kosa raste brzinom od 0.33 mm/dan. Normalnim ispadanjem kose smatra se ispadanje do 100 dlaka dnevno. Tek ukoliko je taj broj veći tada možemo govoriti o prekomesnom opadnaju kose.

Podelite sa onima koje volite